Постови

Poezija Milene Pavlović Barili

Слика
  Milena Pavlović Barili rođena je 1909. godine u Požarevcu. Bila je jedinica Danice Pavlović i italijanskog kompozitora, muzičkog kritičara i pesnika Bruna Barilija. Milena  podsticana da slika i uči, s a pet godina je tečno čitala na srpskom i progovorila  italijanski. Sa samo šest godina, u Nici  savladava francuski jezik. Prva dva razreda  osnovne škole završava u Italiji na Istituto  Italiano Inglese, a naredna dva u Požarevcu.  Taj d uh svetskog putnika je kratko mirovao u  Požarevačkoj gimnaziji. Majka je upisuje u  Majerovu školu u Lincu, a kasnije prebacuje  u Grac da bi naučila i nemački. Sa ovako  širokim obrazovanjem i velikim talentom,  ne iznenađuje što je Kraljevsku umetničku š kolu u Beogradu upisala kao ,,čudo od  deteta". Diplomirala je 1926. godine. Nakon toga upisuje Akademiju umetnosti u Minhenu,  ali ubrzo je napušta i odlazi sa majkom u Pariz gde posećuje Luvr i interesuje se za francusko slikar...

Hans Zender: Muzika i poezija u savremenoj kulturi

Слика
Hans Zender (1936 - 2019) bio je dirigent i jedan od najuglednijih nemačkih savremenih kompozitora. Radeći kao šef-dirigent kamernog orkestra Hamburške državne opere stekao je bogatu muzičku karijeru. Pored toga bio je jedno vreme glavni dirigent teatra u Bonu kao i simfonijskog orkestra radija u Sarbrikenu i Hilversumu. Kao kompozitor ostavio je iza sebe mnoga značajna dela od kojih su najpoznatija "Čitanje Helderlina" zatim "Dijalog sa Hajdnom", opera "Stephen Climax", "Cabaret Voltaire", oratorijumsko delo "Pesma nad pesmama", "Šubertova zimska putovanja" itd. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. U ovom tekstu prenosim deo njegovog govora (prevela sa nemačkog prof. Marija Vujić*) povodom dodele Geteove nagrade grada Frankfurta koja mu je uručena 1997. godine. U njemu iznosi svoju analizu o položaju muzike i poezije u savremenoj kulturi: ,,Opisivanje muzičkih fenomena rečima spada u najteže zadatke koje čovek može sebi da...

Rekvijem u d-molu: Mocartovo pomirenje sa smrću

Слика
  Volfgang Amadeus Mocart (1756 - 1791), jedan od najznačajnijih kompozitora klasicizma, ostavio je iza sebe bogat muzički opus. Njegova dela prožeta su harmoničnim i naizgled jednostavnim melodijama. Najveću ljubav gajio je prema operskim kompozicijama. U poslednjog godini života komponovao je jedno od svojih najznačajnijih dela "Rekvijem*KV626".(*Ludvig fon Kehel, austrijski muzikolog, objavio je hronološko-tematski popis svih Mocartovih dela, te se prema tome svaka kompozicija beleži oznakom KV i odgovarajućim brojem. Sraćenica označava Kochel-Verzeichnis, tj. Kehelov katalog). Njegov muzički opus sadrži više od šest stotina dela. Oprobao se u svakom muzičkom žanru od vokalno-instrumentalnog sve do operskog, horskog i simfonijskog. S obzirom da je preminuo u 36. godini života, tolika se plodnost u stvaralaštvu može protumačiti njegovom izuzetnom lakoćom komponovanja.  "Rekvijem" je naziv mise za mrtve i kao muzičko delo rađeno je za orkestar, hor i soliste. Struk...

Džordž Orvel: ,,Kako umire sirotinja"

Слика
Erik Artur Bler, poznat po pseudonimu Džordž Orvel (1903-1950) napisao je mnoga značajna dela među kojima su najistaknutija: "Životinjska farma" , "Burmanski dani", "Put u Vigan" , "U borbi za vazduh" , "1984" i dr. Iako ga pamtimo po romanima, tokom većeg dela života bio je zapravo poznat po žurnalistici, kritikama, esejima, recenzijama i kolumnama. Svakako je prepoznatljiv kao suptilan literata, negovanog stila i istančanog ukusa. Osim lucidne angažovane literature sa političkim porukama, Orvela krase i dela napisana pod uticajem svog specifičnog životnog stila (bio je poznat kao veliki esteta i hedonista). Sva njegova dela zapravo predstavljaju svojevrsan dnevnik, ispovest moralnog čoveka koji je bio zaokupljen bitnim javnim političkim i duhovnim zbivanjima svog doba. Bio je čovek koji nije stajao po strani. Ulazeći u razne polemike i kritike, iznad svega je vodio računa o očuvanju svog integriteta, fanatično težeći individualnom poš...

Herman Broh - ,,Vergilijeva smrt"

Слика
  Austrijski pisac Herman Broh (1886 - 1951) je od poslednjih sati Vergilijevog života napravio jedno veličanstveno književno delo. Roman ,,Vergilijeva smrt" obuhvata širok pojam ljudskog postojanja prikazujući ga sa izuzetno kompleksnom, ali iznad svega dubokom čulnom neposrednošću. On je jednim svojim delom istorijski roman, a drugim pesma u prozi koja poput nekakve evokativne meditacije govori o odnosu života i smrti. Može se čak smatrati simfonijskim romanom, čiji je jezik bliži poeziji nego prozi. U martu 1938. godine nacistička nemačka je anektirala Austriju. Tih dana Broha su okupatorske vlasti uhapsile zbog posedovanja socijalističkog pamfleta i deportovale u koncentracioni logor. Angažovanom kampanjom udruženja ,,zapadnih pisaca", prijatelja i kolega umetnika (uključujući Džejmsa Džojsa) nedugo zatim biva oslobođen. Bez mnogo razmišljanja emigrira u Britaniju, a potom se seli u Ameriku 1939.  Pre svih ovih događaja Broh piše kratku priču na temu - Vergilije i epska p...

Katarina Ristić Aglaja - Eterički svet snolikih slika

Слика
  Želim da u uvodu ovog teksta izrazim neizmernu zahvalnost autorki na saradnji i predivnoj komunikaciji; što mi je omogućila da dodatno proniknem u njen fantastičan književni svet. Probudila je u meni nove dimenzije inspiracije i refleksije. Njene sposobnosti, da kroz samosvojan način pisanja urone čitaoca u kompleksnost ideja i osećanja, zaista su impresivne i vredne divljenja. Mitski jezik je simbolički i uključuje raznolike nivoe kolektivne i individualne emocije i imaginacije, stoga se izražava u vidu narativnog obrasca koji je zasnovan na određenoj logici i tim putem uređuje svet. Glavno svojstvo mitskog izražavanja je da manje razumljivo tumači kao razumljivo, da uređuje suprotstavljene elemente stvarnosti i na taj način simbolički učestvuje u stvaranju tog sveta.  Za moćnog demijurga jednog takvog specifičnog, introspektivnog sveta, možemo smatrati Katarinu Ristić Aglaja (rođenu 1968. godine u Beogradu) koja reinterpretira postmodernim jezikom drevne kosmološke i kosmo...

Sokratovo učenje

Слика
Sokrat je živeo u V veku pre nove ere, u razdoblju koje je izuzetno važno za istoriju Grčke, kada su na Akropolju podignuti Partenon i Propileji, koje i danas posećuje veliki broj naših savremenika. To je istovremeno doba velikih preokreta i događaja. Pre svega treba izdvojiti rat protiv Persije, najmoćnije sile tog doba. Iako je rat protiv Persijanaca ostavio spaljene gradove sa desetkovanim brojem stanovništva, Grci su se uspešno i brzo oporavili. Kao pomorski narod, imali su razvijen osećaj za trgovinu i putovanja, te nakon završenog rata i pobede nad Persijancima osigurana im je jaka ekonomska ekspanzija na Mediteranu i Bliskom istoku. Suparništvo između grčkih gradova, uzrok je Peloponeskom ratu tokom kojeg će se trideset godina sukobljavati Sparta i Atina. Sokrat je u ovom ratu učestvovao više puta kao atinski hoplit. Ispunjavao je svoju vojničku dužnost građanina Atine kako bi dao lični doprinos u odbrani domovine. U vreme mira, bio je poznat kao čovek koji ,,ratuje" rečima...